1. Što je dispepsija?
Dispepsija je jedan od vrlo čestih razloga zbog kojih se pojedinci odlučuju na samoliječenje. Radi se o grupi simptoma, a ne dijagnozi ili bolesti. Simptomi mogu biti: nelagoda u gornjem dijelu abdomena, žgaravica, bol iza prsne kosti, bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina, povraćanje, nadutost, rana sitost (osjećaj punoće), obilno podrigivanje, regurgitacija ili anoreksija (gubitak apetita).

2. Koje bolesti dovode do dispepsije ?
Najčešće bolesti koje uzrokuju dispepsiju su: gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) i peptički ulkus (želučani ili duodenalni). Nešto rjeđi uzrok nastanka dispepsije su bolesti žučnog sustava te bolesti gušterače (žučni kamenci, kronična upala gušterače i sl.).

3. Što je ulkusna bolest?
Ulkusna bolest karakterizirana je ograničenim dubljim oštećenjem sluznice probavnog trakta Najčešće se javlja u želucu ili dvanaestercu (početnom dijelu tankog crijeva). Javlja se u 5 do 10 posto opće populacije. Najčešći uzrok ulkusne bolesti je infekcija Helicobacterom pylori ili uzimanjem nesteroidnih antireumatskih lijekova (NSARL). Iako bolesnici s ulkusnom bolešću mogu imati čitav niz simptoma najčešća je bol u gornjem dijelu trbuha. Više od polovice bolesnika budi se noću zbog bolova. Najčešće komplikacije bolesti su krvarenja.
S obzirom na etiologiju bolesti, liječenje ulkusne bolesti provodi se kombinacijom antiulkusnog lijeka i dva antibiotika uz prethodno dokazivanje infekcije s Helicobater pylori.

4. Što je GERB?
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je patološko stanje uzrokovano refluksom (vraćanjem) želučanog sadržaja u jednjak. U velikog broja bolesnika (do 50 %) GERB se manifestira samo subjektivnim simptomima koji značajno utječu na kvalitetu života bolesnika, dok endoskopskim pretragama (npr. gastroskopija) nije moguće naći patološka oštećenja sluznice jednjaka. U tom slučaju govorimo o funkcionalnom poremećaju (endoskopski negativan ili ne-erozivni GERB).
Ukoliko refluks želučanog sadržaja uzrokuje i oštećenje sluznice jednjaka govorimo o GERB-u praćenim organskim promjenama jednjaka (endoskopski pozitivan ili erozivni GERB).
U bolesnika s dugotrajnim, čestim i težim oblikom bolesti može doći i do razvoja adenokarcinoma jednjaka.

5. Može li se na osnovu simptoma postaviti dijagnoza bolesti koja uzrokuje dispepsiju?
Na osnovu prisutnih simptoma vrlo je teško postaviti pouzdanu dijagnozu bolesti koja je uzrok dispepsiji. To je zbog toga što se različite bolesti mogu klinički manifestirati istim simptomima koji su u pravilu nedovoljno specifični i često se preklapaju. S obzirom da je žgaravica dominantan simptom GERB-a, GERB je ujedno i jedini uzrok dispepsije kojeg je sa velikom pouzdanošću, moguće dijagnosticirati na temelju simptoma.

6. Koliko ljudi pati od GERB-a?
GERB je bolest razvijenog zapadnog svijeta dok je u nerazvijenim zemljama slabije prisutna. Zadnjih godina zabilježen je značajan porast oboljelih koji gotovo da doseže razmjere epidemije. Smatra se da čak 20-40% inače zdrave populacije zapadnih zemalja ima povremene simptome GERB-a, a čak 7-10% populacije ima žgaravicu, inače vodeći simptom GERB-a, svaki dan.

7. Zašto nastaje GERB?
GERB nastaje zbog smanjenog napetosti donjeg sfinktera jednjaka, mišićnog prstena koji sprečava vraćanje želučanog sadržaja u jednjak. Stoga dolazi do učestalih i produljenih epizoda refluksa želučanog sadržaja u donji dio jednjaka, što može dovesti do oštećenja jednjaka i/ili pojave simptoma. Drugi uzroci nastanka GERB-a mogu biti usporeno pražnjenje želuca, poremećeno pražnjenje jednjaka, prekomjerno lučenje želučane kiseline i hijatalna hernija.

8. Koji su klinički simptomi i znakovi GERB-a?
U više od 75% bolesnika s GERB-om u kliničkoj slici dominantan je simptom žgaravica. Vrlo je često udružena s regurgitacijom. Dispepsija u kojoj dominira žgaravica obično je dovoljna za dijagnozu GERB-a. Simptomi se u pravilu povuku nakon terapije antacidima odnosno primjenom lijekova koji smanjuju lučenje želučane kiseline kao što su H2 antagonisti ili inhibitori protonske pumpe. Nažalost česti su recidivi bolesti.
U neuobičajene simptome i znakove bolesti koji mogu biti posljedica refluksa želučanog sadržaja ubrajamo astmu, udisanje želučanog sadržaja, bol u prsima, kroničnu upalu glasnica, kronični kašalj, promuklost, erozija zubi, pojačano lučenje sline i štucanje.

Uobičajeni simptomi

•žgaravica

•regurgitacija

Neuobičajeni simptomi

•astma

•udisanje želučanog sadržaja - aspiracija

•bol iza prsne kosti

•kronična upala glasnica

•kronični kašalj i napadaji kašlja

•promuklost

•erozije zubi

•pojačano lučenje sline

•štucanje

9. Što je žgaravica ?
Žgaravica je osjećaj žarenja (gorenja, pečenja) koji se širi iz želuca ili donjeg dijela prsišta prema vratu. Ona je često provocirana konzumiranjem određene vrste hrane, saginjanjem, napinjanjem ili ležanjem.
Žgaravica je dominantan simptom GERB-a (gastroezofagealne refluksne bolesti). Vrlo je često udružena sa regurgitacijom (vraćanjem želučanog sadržaja u ždrijelo).
Procjenjuje se da se u 20 do 40 posto populacije povremeno javljaju simptomi žgaravice dok se u 7 do 10 posto oni javljaju dnevno, a 15 posto mjesečno. Samo 25 do 30 posto populacije koja pati od tegoba žgaravice koristi neki antacid.

9a. Što je regurgitacija?
Regurgitacija je povrat želučanog sadržaja u ždrijelo i često je udružena s neugodnim okusom gorčine u ustima. Najčešće se javlja nakon obilnog obroka i obično se događa u ležećem položaju.

10. Koje bolesti mogu biti povezane s GERB-om?
GERB se najčešće javlja kao zasebna bolest ali u pozadini mogu biti bolesti i stanja kod kojih je povišen tlak unutar trbušne šupljine kao što su debljina i trudnoća, zatim bolesti kod kojih je otežano i produljeno pražnjenje jednjaka i želuca (šećerna bolest, duodenalni ulkus, karcinom želuca i jednjaka, autoimune bolesti i sl.). Također upotreba nekih lijekova kod srčanih bolesnika (primjerice, nitrati, antagonisti kalcija koji smanjuju tlak donjeg sfinktera jednjaka) ili nesteroidnih antireumatika kod reumatoloških bolesti mogu dovesti do GERB-a.

11. Kako si bolesnik sa GERB-om sam može pomoći?
Kliničko iskustvo sugerira da u osoba s blagim simptomima, promjene životnih navika mogu pomoći u rješavanju tegoba. Tu ubrajamo:

• izbjegavati obroke 2-3 sata prije spavanja,
• izbjegavati obilne obroke i pijenje većih količina tekućine,
• izbjegavati hranu odnosno namirnice za koje na temelju vlastita iskustva bolesnik zna da pogoršavaju njegove tegobe (začinjena i masna hrana, čokolada, luk, sok od naranče...),
• spavati s podignutim uzglavljem kreveta,
• smanjiti pušenje, pijenje alkohola, kave i gaziranih pića,
• izbjegavati usku odjeću,
• smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu,
• ne vježbati neposredno nakon obroka,
• izbjegavati podizanje težih tereta, saginjanje i dugotrajno savijanje pri obavljanju poslova,
• izbjegavati lijekove koji smanjuju napetost donjeg sfinktera jednjaka, usporavaju pražnjenje želuca (nitrati, teofilin, antikolinergici, oralni kontraceptivi, blokatori kalcijevih kanala) ili mogu ošteti sluznicu jednjaka (acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antireumatici).

12. Kome ljekarnik može odrediti terapiju?
Osobe koje se dolaze u ljekarnu pitajući za savjet, u pravilu imaju blaže, povremene tegobe ili tegobe koje su prisutne tek kraće vrijeme. U ovim slučajevima, ljekarnik će u razgovoru s bolesnikom razlikovati simptome koji su pogodni za samoliječenje od onih koji zahtijevaju liječenje pod kontrolom liječnika. Za bolesnike sa blažim i povremenim tegobama i tegobama koje su prisutne tek kraće vrijeme preporučiti će simptomatsko liječenje lijekovima koji se nalaze u slobodnoj prodaji (over the counter/OTC) te dati preporuke za promjenu životnih navika (ukoliko je potrebno).

13. Kada se bolesnik mora javiti liječniku na daljnju obradu?
Postoje simptomi koji upućuju na teži oblik bolesti i zahtijevaju detaljniju obradu od strane liječnika. Stoga se u slijedećim slučajevima potrebno obratiti liječniku.

• učestale tegobe (više od 2 dana u tjednu)
• ozbiljne tegobe (utječu na normalno obavljanje životnih aktivnosti)
• tegobe koje ne prolaze usprkos terapiji
• tegobe koje se učestalo ponavljaju
• postojanje alarmantnih simptomima (jaka bol koja bitno utječe na kvalitetu života, krvarenje iz probavnog trakta - povraćanje krvi ili stolica crne boje, anemija, učestalo povraćanje, značajan gubitak tjelesne težine, otežano i bolno gutanje hrane, nalaz opipljive tvorbe u trbuhu)
• postojanje neuobičajenih simptomima (astma, udisanje želučanog sadržaja - aspiracija, bol iza prsne kosti, kronična upala glasnica, kronični kašalj i napadaji kašlja, promuklost, erozija zubi, pojačano lučenje sline, štucanje)
• stariji bolesnici (više od 50 godina) kod kojih se prvi put javljaju značajnije tegobe

14. Što su antacidi?
Antacidi su lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu i na taj način povisuju pH u želucu te povećavaju napetost donjeg sfinktera jednjaka. Djelovanje antacida nastupa vrlo brzo, ali je kraćeg trajanja, pa su prikladniji za liječenje onih bolesnike u kojih je potrebno postići trenutačan učinak. Antacidi se mogu uzimati nekoliko puta tijekom dana (4-6 puta), sve do nestanka tegoba (ili najdulje do dva tjedna).

15. Gastal
Gastal je najčešće korišteni antacid. Povećanu kiselost želučanog soka smanjuje do fizioloških vrijednosti (pH 3-5) omogućujući normalan proces probave bez naknadne hipersekrecije. Antacidno djelovanje nastupa odmah nakon uporabe, a traje dva do tri sata.

GASTAL novosti

• poboljšana formulacija i bolja topivost
• novi okusi (spearmint i višnja)